O materinskom jeziku

 Nastava materinskog jezika, pomoć pri studijima

• Materinski jezik ima veliko značenje za dječji identitet i samosvijest
• Materinski jezik je osnovica za dječju sposobnost učenja
• Dijete lakše uči svoj drugi jezik i ostale predmete ako dobro vlada svojim materinskim jezikom
• Društvo također ima veliku prednost ako je puno ljudi višejezično

Što je pomoć na materinskom jeziku?

U Nastavnom planu i programu predškolskih ustanova (vrtića) stoji da sva djeca koja pričaju osim švedskog i drugi jezik (materinski jezik) imaju mogućnost pohađanja nastave materinskog jezika.Učitelj materinskog jezika susreće dijete jedan ili više puta tjedno. Na nastavi/ satu se igra, crta, reže i lijepi, igraju razne igre, pričaju priče i pjeva na materinskom jeziku djeteta. Učitelj može također voditi igre i pjesme za cijelu dječju grupu i na taj način predstavljati kulturu i jačati identitet djeteta. Istraživanja pokazuju da ona djeca koja počinju učiti materinski jezik  već u vrtićima lakše savlađuju predstojeće školske obaveze.

Što je nastava na materinskom jeziku?

Nastava materinskog jezika je poseban predmet u osnovnoj i srednjoj školi/gimnaziji. Cilj je da djeca steknu naviku rada u školi na svom jeziku i istovremeno razviju svoj dvojezični identitet. Cilj nastave je da se dječji osobni razvitak i samosvijest ojača. Učitelji materinskog jezika treba da dolaze sa istog kulturnog područja kao i djeca. Oni također moraju dobro poznavati švedsko društvo i švedski jezik.

Što je pomoć pri učenju na materinskom jeziku?

Djeca i mladež koja su nedavno stigla u Švedsku i koja ne znaju dovoljno švedski jezik,  mogu dobiti pomoć pri učenju, ili školsko gradivo objašnjeno na materinskom jeziku. Roditelji i škola se dogovaraju o potrebi učenika za pomoć pri učenju. Konačnu odluku kada će učenik dobiti pomoć na materinskom jeziku donosi ravnatelj škole.

Tko može dobiti pomoć pri učenju na svom materinskom jeziku?

Svi učenici koji doma sa roditeljima pričaju neki drugi jezik osim švedskog mogu dobiti nekoliko sati nastave tjedno na svom materinskom jeziku. Ova mogućnost se može dati i djeci koja su usvojena i koji doma iz objašnjivih razloga ne pričaju materinski jezik.

Što je višejezično obrazovanje?

Mnogo vrtića i škola imaju velike grupe djece koja pričaju istim materinskim jezikom. Postoji mogućnost da se ova djeca organiziraju u grupe gdje se švedski i materinski jezik koriste u istoj razmjeri. Dvojezični učenici su veliki društveni resurs  kako u poznavanju svog materinskog jezika tako i u svojoj posebnoj kompetenciji.
Pročitajte više

Koji  su jezici nacionalnih manjina?

Jezici nacionalnih manjina su laponski, mean kieli i romani chib. Djeca koja pričaju ove jezike imaju veća prava što se tiče pomoći i obrazovanja na svom materinskom jeziku. Finski jezik je također priznat kao jezik manjina.

Položaj manjinskih jezika je ojačan  prilagođavanjem EU zakonima 2001.

Pročitajte više o jezicima manjina  (minoritetsspråk)

Djeca tražioci  azila

Novi propis (2001:976)    za djecu  tražioce azila i onu djecu koja su dobila privremenu dozvolu boravka, stupio je na snagu 1 siječnja 2002. Općine gdje djeca borave su obavezne naći djetetu mjesto u predškolskom ili školskom obrazovanju u roku od jednog mjeseca, pod istim uvjetima kao i za djecu stalno nastanjenu u Švedskoj.

 Pročitajte više o  novodošloj djeci i mladeži .